Check a photolog from Noise festival 07 (Ljubljana, Metelkova).

U petak 20/04/07 sudjelujemo na ‘cunterview.net radionice: speedvid part 1 i 2′ (snimanje, montaža i sl.)

Radionice će biti rađene na principima razmjena vještina, gdje će više žena koje nešto znaju / nauče skupno i individiualno prenositi to znanje dalje. Cunterview.net platforma podržava umjetničko izražavanje žena kroz promociju rada umjetnica te organizaciju radionica koje se baziraju na principima razmjene znanja i vještina.

Manifestacija Operacija grad:Jedinstvo otvara PRIVREMENI ILEGALNI CENTAR ZA KULTURU I MLADE u bivšoj tvornici Jedinstvo na Savskom nasipu u Zagrebu. Tokom manifestacioje održat će se Impronedjeljci (improvizirani experimentalni glazbeni sessioni) i video instalacija TVTurnoffWeek.
Program>>
Pozadina događaja >>

Zid.Buke (IL.MURO.DEL.RU-MUORE) nastupio je na festivalu u ‘Menza pri Koritu’, Ljubljana na Noise Festival 2007 zajedno sa: SUŠI PANK (Domžale), ERIC BOROS (Kanada/Francija), CITIES IN DESOLATION (Grčija), RINUS VAN ALEBEEK (Nizozemska), ANALOG SUICIDE (Turčija), MASSACCESI (ZDA), ODRZ (Italija), ZID.BUKE (Hrvaška), AMBA (Srbija), MATTIN (Baskija).
Recenzije s Radiostudenta >>

Performans TRANS/FORM together with BuraBend and Cunterview.net in Kutina on festival Girls are weird , promoting $treet Fashion Fest.

U petak,09.03.2007.u 19 sati, galerija MMC Luka, Pula, Istarska 30 otvoriti će se izložba ‘DOKUMENTI’. Izložba ostaje otvorena do 22.03.2007.

Izlažu: Mirjana Batinić, Valentino Bilić Prcić, Dušan Božić, Marčelo Brajnović, Petar Brajnović, Bala Bujar, Marijan Crtalić, Branka Cvjetičanin, Eros Čakić, Vlatko Čerić, Tanja Dabo, Mihal Durovka, Romina Dušić, Ivana Djukić, Mario Gazić, Andreja Gregorić, Igor Grubić, Igor Gustini, Ana Horvat i Andreja Hotko, Zdravko Horvat, Dominik Hudoklin, Pino Ivančić, Toni Jakac, Jernej Jemec, Kruno Jost, Vanda Jurković, Boris Kajmak, Dejan Kljun, Ksenija Kovačević i Milena Nena Popov, Elvis Krstulović, Juliana Kučan, Mirjana Lukić, Aprilija Luzar, Sonja Majstorović, Tanja Malbaša, Hana Miletić, Jadranka Ostić, Robert Pauletta, Maja Radešić, Denis Sardoz, Zora Stančić, Sven Stilinović, Manuel Šumberac, Ana Tomišin, Eugen Varzić, Svebor Vidmar, Maja Vidović, Joanna Zajac.

Projekt “Dokumenti” nastavak je međunarodnog projekta započetog 2005. godine pod nazivom “Print to Art”.

Ovogodišnje izdanje projekta pod nazivom “Dokumenti” sadržava nekoliko odrednica koje upućuju na promišljanje o fenomenu elektronskih medija i poziciji koju oni zauzimaju u suvremenom umjetničkom djelovanju.

(more…)

“(…) Nezavisni radio simbolizira borbu za osvajanjem prostora slobode govora izvan autoritativne strukture državnog radijskog monopola. U anglosaksonskoj kulturi, termini poput “piratski”, “alternativni”, “sidewalk” i drugi, koriste se za opisivanje demokratskog aspekta radija. Radio, dakle, usvaja različite emancipacijske uloge u različitim društvenim i političkim kontekstima – kao ljudska i kulturalna ekspresija, kao oružje društvene i političke intervencije, kao sredstvo za izgradnju zajednice, kao instrument revolucionarne borbe.” (M. Raboy)Termin piratski radio obično se odnosi na sve tipove emitiranja koji su ilegalni ili su na neki drugi način nepoželjni – ili jednostavnije: to su sve nelicencirane radio stanice. Piratski radio često se naziva i slobodni radio, budući da nastaje kao reakcija ne restriktivnu legislativu koja pojedinim zajednicama onemogućuje ravnopravni govor unutar radijskog spektra. Prvotna regulativa je, naime, najčešće isključivo dozvoljavala korištenje frekvencija ili u komercijalne svrhe (SAD) ili za stanice koje su pod izravnom kontrolom države (većina europskih zemalja). Iako je kasnije u nekim zemljama došlo do djelomične deregulacije, situacija se zapravo nije bitno promijenila. Stoga i danas, u većini velikih gradova u svijetu, kao i u manjim mjestima, postoji veliki broj nelicenciranih radio stanica koje djeluju na rubu ili izvan zakona. One najčešće koriste malo resursa, jeftinu (”kućnu”) opremu, emitiraju na preostalim slobodnim (ili već komercijalno zauzetim) FM (a ponekad i AM) frekvencijama te na relativno uskom području za koje su i namijenjeni. Zbog toga što najčešće koriste odašiljače male snage, nazivaju se i mikroradio. Vrlo često nastaju unutar pojedinih lokalnih zajednica, koje stanicu održavaju, proizvode program i koje ga istovremeno i slušaju. Stoga se veliki broj njih naziva i radio u zajednici (eng. community radio). Dobar dio njih utemeljen je na određenoj ideologiji te ima jasnu političku orijentaciju, a ona se najčešće manifestira kao protuteža represivnim sustavima (nije rijedak slučaj korištenja radija u svrhu organiziranja revolucija) ili kao prostor zagovaranja određenih građanskih i/ili ljudski prava pojednih društvenih skupina. Za razliku od javnih ili nacionalnih radio stanica kojima zajednice možda i imaju pristup (ali to ne znači, kako kaže Stephen Dunifer, da se čuje njihov glas), mikroradiji ljudima u zajednici omogućuju da međusobno razgovaraju i dijele svoju kulturu. Kako god ih nazivali, ovakve radio stanice predstavljaju “alternativu masovnom mediju i globalnim komunikacijama, koje bi mogle prekriti svijet kvalitativno istim i jednoobraznim informacijama” (T. Kogawa)

(more…)